O povijesti društva

Osnivanje Društva, 23. lipnja 1988.

U malom podsjetniku za novije članove Društva, u nastavku smo izabrali nekoliko temeljnih podataka iz povijesti rada Društva. Posebno zahvaljujemo bogatoj arhivi i sačuvanim materijalima iz rada Društva, koju nam je ustupio jedan od osnivača Društva i naš dragi mentor Mladen Žuvela, sudac Ustavnog suda u mirovini. Zahvaljujemo i sjećanjima i pričama iz rada Društva iz pera, također jednog od osnivača i dugogodišnjeg predsjednika Društva, mr. sc. Hrvoja Momčinovića, suca Ustavnog suda u mirovini.

 

Društvo za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske osnovano je u Zagrebu, 23. lipnja 1988. godine, u Domu SSRNH na Kaptolu, nakon godinu dana priprema. Kao cilj Društva na osnivačkoj skupštini navedeno je unapređivanje tog područja te okupljanje pravnika i građana koji se bave građanskim pravom. Prihvaćen je Statut Društva i donesena programska orijentacija za sljedeću godinu, koja se zauzimala za utjecaj stručne riječi na zakone i druge propise iz građanskog prava, u njihovu stvaranju, kao i u primjeni. Za članove Predsjedništva izabrani su: Jadranko Crnić, dr. sc. Nikola Gavella, Ivo Gembarovski, dr. sc. Ivo Grbin, mr. sc. Hrvoje Momčinović, Zdravko Momčinović, Milan Musulin, Živko Ružić, Marijan Sušanj, ArnoVičić, mr. sc. JandraVukadin, Danijel Zubović i Mladen Žuvela. U Odbor samoupravne kontrole izabrani su: Marina Hanžeković, Nikola Petrović i Ante Rebić. Za prvog predsjednika Društva izabran je Jadranko Crnić, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, a za potpredsjednika Mladen Žuvela. Tajnik Društva bio je Zdravko Momčinović.

 

Društvo djeluje na razvijanju i unapređivanju građanskopravne znanosti i prakse. Svoj doprinos usavršavanju teorije i prakse građanskog prava i drugih srodnih pravnih disciplina Društvo od svog osnivanja osobito ostvaruje organiziranjem stručnih skupova pravnika, teoretičara i praktičara te drugih stručnjaka koji primjenjuju propise iz građanskog prava, sudjelovanjem u izradi propisa iz građanskopravnog područja, suradnjom s pravosudnim tijelima, fakultetima, trgovačkim društvima i ustanovama radi unapređivanja i razvoja pravno informacijskog sustava, a posebno sudske prakse. Društvo od svojih početaka bavilo i davanjem stručnih mišljenja, objavljivanjem znanstvenih i stručnih radova. Od samog osnutka su predviđene mogućnosti za suradnju s međunarodnim organizacijama i udruženjima radi razvijanja i unapređivanja građanskog prava.

 

Druga izborna skupština, 8. studenog 1990.

Druga izborna skupština Društva održana je u Opatiji, 8. studenog 1990. godine, za vrijeme održavanja savjetovanja “Vlasništvo i druga stvarna prava u praksi”, koje je organiziralo Društvo. Na skupštini je podnesen izvještaj o dotadašnjem djelovanju Društva i o financijskom poslovanju, usvojene su izmjene i dopune Statuta te je izabrano novo Predsjedništvo Društva. Novi članovi Predsjedništva bili su: dr. sc. Ivo Grbin, mr. sc. Hrvoje Momčinović, Milan Musulin, Danijel Zubović, Živko Ružić, ArnoVičić, Marina Sušanj, mr. sc. JandreVukadin, Jadranko Crnić, dr. sc. Nikola Gavella, Mladen Žuvela, mr. sc. Tatjana Josipović. Novi Nadzorni odbor je bio u sastavu: Marijan Hanžeković, Nikola Petrović i Ante Rebić.  Na sjednici novoizabranog Predsjedništva, održanoj nakon Skupštine, za predsjednika Društva izabran je mr. sc. Hrvoje Momčinović, za potpredsjednika dr. sc. Ivo Grbin te za tajnicu Društva mr. sc. Tatjana Josipović.

 

O programu rada Društva za 1991. i 1992. godinu, koji je usvojen na skupštini, govorio je g. Zdravko Momčinović. Istaknuto je da će se, osim uključivanja u organiziranje svih oblika stručnog okupljanja pravnika, Društvo, što je moguće više, angažirati na povećanju broja članova Društva. Također da će se uključiti i u raspravu o novom ustavnom uređenju i o novim propisima donijetima u sklopu privredne reforme, o čemu će se organizirati i stručne tribine, ciklusi predavanja i sl. Kao važno, naglašeno je i sudjelovanje u raspravi o poboljšanju modela školovanja i stručnog obrazovanja pravnika. Istaknuto je da će Društvo poticati i aktivnosti na stvaranju novog informacijskog pravnog sustava u Republici Hrvatskoj i raditi na stvaranju pretpostavki za kvalitetniji rad Društva.

 

Tijekom 1991. godine Društvo je nastojalo održati kontinuitet aktivnosti i u otežanim, ratnim, uvjetima. Međutim, VII opatijsko godišnje savjetovanje iz građanskog i privrednog prava, iako je bilo dugo pripremano, moralo je biti odgođeno. U zapisima ih arhive Društva nalazimo da je odgođeno, ne samo zbog ratnih događaja, već iz poštovanja prema velikom broju redovitih sudionika, koji nisu mogli prisustvovati.

 

Promjena imena Društva: Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu

Na skupštini Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske, održane u prostorijama Hrvatskog odvjetničkog doma u Zagrebu, 14. siječnja 1998. godine, predsjednik Društva, mr. sc. Hrvoje Momčinović istaknuo je razlike novog Statuta Društva u odnosu na stari Statut, do čega je došlo zbog potrebe da se pojedine odredbe Statuta usklade sa Zakonom o udrugama. Umjesto 11 članova Predsjedništvo bi imalo 7 članova, koji bi između sebe birali predsjednika, dopredsjednika i tajnika. Posebno važna promjena je promjena imena Društva. Novi Statut je predvidio da se Društvo zove Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu.

 

Za članove Predsjedništva izabrani su: prof. dr. sc. Nikola Gavella (Pravni fakultet u Zagrebu), dr. sc. Ivo Grbin (Vrhovni sud RH), dr. sc. Tatjana Josipović (Pravni fakultet u Zagrebu), dr. sc. Hrvoje Kačer (Pravni fakultet u Splitu), mr. sc. Josip Kos (odvjetnik u Zagrebu), mr. sc. Hrvoje Momčinović (Ustavni sud RH) i Danijel Zubović (Županijski sud u Osijeku).

 

Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Nikola Petrović (Chromos, Zagreb), Sandra Gliha (Marković, Ustavni sud RH), Sanja Trgovac (Ustavni sud RH).

 

Za članove Senata izabrani su: prof. dr. sc. Jakša Barbić (Pravni fakultet Zagreb), prof. dr. sc. Vlado Belaj (Pravni fakultet u Osijeku), Ivica Crnić (odvjetnik u Zagrebu), Jadranko Crnić (Ustavni sud RH), prof. dr. sc. Mihajlo Dika (Pravni fakultet u Zagrebu), mr. sc. Andrija Eraković (Visoki trgovački sud RH), prof. dr. sc. Vilim Gorenc (Ekonomski fakultet u Zagrebu), Stanko Hautz (Vrhovni sud RH), mr. sc. Olga Jelčić (Županijski sud u Zadru), Boris Kljajić (odvjetnik iz Kutine), prof. dr. sc. Petar Klarić (Pravni fakultet u Zagrebu), prof. dr. sc. Aldo Radolović (Pravni fakultet u Rijeci), Igor Tepšić (Zagrebačka banka), ArnoVičić (odvjetnik u Zagrebu) i Mladen Žuvela (Ustavni sud RH).

Suosnivač Zaklade Zlatko Crnić

Predsjedništvo Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske donijelo je, 29. prosinca 1992. godine formalnu odluku o utemeljenju Zaklade Zlatko Crnić i ovlastilo Poticajni odbor da provede sve radnje za osnivanje i početak rada. Prva polovica 1993. godine protekla je u definiranju odrednica i sastavnica buduće zaklade, a kada su pripreme završene, o tome je izvještena javnost na tiskovnoj konferenciji 4. svibnja 1993. Nadalje je 15. svibnja 1993. sa suosnivačima održan i poseban pripremni sastanak na kojemu su razmotreni nacrti akata i prijedlozi kandidata za Zakladno vijeće i Nadzorni odbor. Osnivačka skupština održana je 23. lipnja 1993. u prostorijama kluba sveučilišnih nastavnika u Zagrebu.

.

Suosnivač Zaklade Jadranko Crnić

Društvo je jedan od osnivača Zaklade Jadranko Crnić. S web stranice Zaklade Jadranko Crnić citiramo:
“Dr. sc. Jadranko Crnić, svojim je golemim pravničkim znanjem i mudrošću  uživao velik ugled među hrvatskim pravnicima, a zbog svoje humanosti, moralnog autoriteta i nesebičnog zalaganja za pomoć ljudima u nevolji i promociji istinske vladavine prava osigurao je i jednako takvo uvažavanje široke hrvatske javnosti.


Bio je čovjek kome se vjerovalo i na kojeg se je stručno i ljudski uvijek moglo snažno osloniti. Njegov odlazak, koji još snažnije osjećamo i danas, bio je nenadoknadiv gubitak za hrvatsku pravničku struku.


Takav je čovjek zaslužio da ga se pamti, da se kroz njegovo ime potiče pravna, ali i ljudska izvrsnost. Stoga je već tijekom 2008. začeta ideja o osnivanju zaklade koja bi bila usmjerena na čuvanje uspomene na dr.sc. Jadranka Crnića i to na način da se kroz njegovo ime, koje uvijek snažno odjekuje u hrvatskoj pravnoj javnosti, u prvom redu oda priznanje istaknutim pravnicima koji su cijeli život uložili u boljitak vlastite struke, ali i u jačanje njena ugleda u hrvatskom društvu


Inicijativa je naišla na široku potporu među hrvatskim pravnicima i pravnim institucijama. Nakon pripremnih radnji unutar pravničkih udruga i ustanova,  dana 6. travnja 2009. zaključen je Ugovor o osnivanju Zaklade dr.sc. Jadranko Crnić.


Osnivači Zaklade su: Udruga hrvatskih sudaca, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu, Institut za javnu upravu, Hrvatska udruga za ustavno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatska javnobilježnička komora, Akademija pravnih znanosti i Grad Zagreb.”

I još puno toga...

Do prošle, 2015. godine, kada je održano tradicionalno, 30. opatijsko savjetovanje, u organizaciji Društva, o radu Društva svjedoče mnogobrojne aktivnosti, znanstveni i stručni radovi.